Zbog potrebe za osnivanjem organizacije koja bi pod svojim okriljem obuhvatila sve organizacije koje su se u to vreme bavile fizičkom kulturom, došlo je do reorganizacije fiskulturnog pokreta.

Fiskulturni pokret u Srbiji reorganizovan je 1960. godine. Formiran je

Savez organizacija za fizičku kulturu SOFK u koju se udružuju sve organizacije za fizičku kulturu kao i pojedina udruženja i sekcije. Svaka opština osnovala je svoju SOFK-u.

Na teritoriji bivšeg sreza Kruševac bilo je devet strukovnih saveza sa obuhvaćenih 227 organizacija i ukupno 8.517 članova 1963. godine.

Konstituisao se novi Opštinski odbor organizacija za fizičku kulturu u

Kruševcu 9. aprila 1960. godine. Predsednik je bio Toma Ćirković, sekretar

Dragoljub Ignjatović.

Upravni odbor Opštinskog odbora organizacija za fizičku kulturu u

Kruševcu izvršio je konstituisanje 5. februara 1961. godine. Izabrana je uprava: predsednik Borivoje Ćirković, potpredsednik Dragutin Obradović, sekretari Dragoljub Ignjatović i Tomislav Erić, blagajnik Hranislav

Đorđević. Pri opštini Kruševac formirani su još 1959. godine Savet za fizičku kulturu (predsednik Desimir Zdravković do 1963. godine, zatim

Ljuba Jovanović) čiji je zadatak bio da razvija sportski život u opštini, da koordinira rad sportskih i nekih drugih organizacija i da se bavi izgradnjom sportskih terena i objekata za fizičku kulturu preko koga se finansira

SOFK-a.

Fond preko svojih godišnjih finansijskih planova odvaja sredstva na dva dela, jedan deo za redovnu delatnost, a jedan deo za investicije. Sredstva za

1963. godinu iznosila su 20,5 miliona starih dinara, za 1964. godinu 24 miliona starih dinara, za 1965. godinu su 14,3 miliona starih dinara, a za

1966. godinu 23 miliona starih dinara. Do 1963. godine fizička kultura je oblast u kojoj je u Kruševcu najmanje investirano, te je naš grad i pored uslova za razvoj masovne fizičke kulture najslabije opremljen u ovom delu

Srbije.

Posle Jugoslovenskog kongresa za fizičku kulturu 1960. godine, skoro u svim školama u Kruševcu osnovana su društva za fizičku kulturu: “Nada

Popović“ - „Osnovac“, „Branko Radičević“ - „Omladinac“, “Dositej

Obradović“ - „Mladost“, “Jovan Popović“ Viša Gimnazija - „Srednjoškolac“,

Mašinska škola - „Tehničar“.

Od kada je formirana SOFK-a organizovala je fudbalsku školu u koju su upisivani mladi fudbaleri starosti od 13. do 14. godine.

Školu je finansirao Centar za fizičku kulturu SOFK. Samo posle tri godine, pokazalo se da nekome u gradu smeta takva politika, pa je Centar za fizičku kulturu SOFK prekinuo da finansira mlade fudbalere, ali su kasnije otklonjeni problemi i škola fudbala je nastavila rad. Polovina dečaka ove škole igrala je sa specijalnom dozvolom i posle lekarskog pregleda. Oni su 1967. god. nadmoćno osvojili prvo mesto (11 utakmica-20 bodova) u Ligi podmlatka Podsaveza kruševačkog u kojoj su pored OFK

Kruševac takmičili se još: Jedinstvo (M. Golovode), Sloga (Ćićevac),

Pepeljevac, Mladost VPD, Temnić, Parunovac.

Januara 1963. godine izabrana je nova uprava SOFK-e: predsednik Dragiša

Gajić, potpredsednik Ljuba Jovanović, sekretar Momčilo Popović. Osnovan je

Opštinski savez školskih društava za fizičku kulturu u cilju objedinjavanja svih školskih društava za fizičku kulturu u Kruševcu.

Aprila 1964. godine izabrana je nova uprava SOFK-e: predsednik Ljuba

Jovanović, potpredsednik Žarko Žarić, sudija Okružnog suda, sekretar Đura

Andrejević, nastavnik fizičkog vaspitanja.

Sledeće godine izabrana je nova uprava SOFK-e: predsednik Žarko Žarić, , potpredsednik Đura Andrejević, sekretar Momčilo Popović. Na istom sastanku formiran je Kadrovski centar koji će preuzeti brigu nad opštinskim sportskim školama i kadrovima.

Gradnja Sportskog centra počela je 1965. godine, ali o njemu niko nije vodio računa i tek ga je 1971. preuzeo SOFK. Iste godine SOFK je izdvojio 6,5 miliona starih dinara za njegov završetak.

Kako je SOFK-a vodila politiku finansiranja i na njen predlog je Fond davao novac, samo dva kluba su dobijala : FK „Napredak“ i Boks klub „14

Oktobar“, dok su drugi klubovi zanemareni. Pokrenuta je kampanja finansiranja masovnog sporta, a SOFK-i se oduzima pravo finansiranja i dozvoljava samo da se bavi samo organizacijom takmičenja. Politikom finansiranja bavila se novoosnovana organizacija, Zajednica za fizičku kulturu.

Zajednica za fizičku kulturu počeće sa radom 1. januara 1973. godine. Fond za fizičku kulturu kruševačke opštine je ukinut, a njegove obaveze prenose se na novoosnovanu zajednicu. Inicijativni odbor za Prvu skupštinu je izabran, i za predsednika je postavljen Životije Mitić, a članovi su

Desimir Zdravković i Slavoljub Obradović. Zajednica treba da omogući pravilnu raspodelu novca. Savezu za fizičku kulturu oduzeto je pravo politike finansiranja.

Zajednica fizičke kulture osnovana je februara 1973. godine. Za predsednika je postavljen Mile Kostić, inženjer iz „14. oktobra“, a za njegovog zamenika

Slobodan Vučković, nastavnik fizičkog vaspitanja.

Predsednik Izvršnog odbora Zajednice je Životije Mitić, a sekretar

Desimir Zdravković. Zajednica za fizičku kulturu Kruševac u dogovoru sa društveno- političkim rukovodstvom grada donosi odluku da se sve sportske aktivnosti, znači kvalitetni masovni sport i rekreacija, budu objedinjeni u jednu novu interesnu zajednicu za fizičku kulturu. Realizovano je ono što je zapisano u opštinskom Statutu, koji je usvojen 4. marta 1974. godine. Na nivou grada postojalo je zajedničko sportsko društvo kvalitetnog sporta sa svim sekcijama.

U Kruševcu, 15. marta 1974. godine održana je osnivačka skupština

Međuopštinskog saveza organizacija za fizičku kulturu - SOFK za opštine:

Aleksandrovac, Brus, Ražanj, Ćićevac, Varvarin, Trstenik, Vrnjačka Banja i

Kruševac. Prvi predsednik je bio Ilija Spajić iz Kruševca.

Detalj sa izložbe „ 25 godina fizičke kulture u Kruševcu“, koju je organizovala SOFK-a u holu Doma sindikata u Kruševcu, 1975. god.

Posetioci izložbe „25 godina fizičke kulture u Kruševcu“ Dom sindikata

Kruševac, 1975. godina

Desimir Zdravković – Ćesa, autor izložbe „25 godina fizičke kulture u

Kruševcu“ u organizaciji tadašnje SOFK-e Kruševac, 1975. god.

Dodela godišnjih priznanja SOFK-e Kruševac osamdesetih godina

Plaketa SOFK Kruševac

Novembarska nagrada - plaketa SOFK Kruševac

Uručenje plakete i diplome SOFK Kruševac gđi Velinki Spasojević za zasluge u sinhronom plivanju, osamdesetih godina

Kruševac je imao izgrađene sportske objekte: Sportsku salu DTV „Partizan“

(1975), halu sportova, stadion “Mladost“ i otvorene terene za male sportove

(1976). Osnovana je 13. januara 1977. godine RO Sportsko rekreativni centar

„Mladost“ (od 1983. „Bagdala“ zatim Sportski centar) kao izraz potrebe za održavanjem sportskih objekata u gradu.

Pet godina nakon osnivanja 1982. godine Sportski centar dobija moderan kompleks pokrivenih bazena, a 1987. godine i kompleks otvorenih bazena.

Zajedno sa kasnije izgrađenih šest teniskih i dva fudbalska terena Sportski centar Kruševac postao je jedan od najsadržajnijih sportskih centara u

Srbiji.

Predsednici SOFK-e opštine Kruševac

1960-1961. Toma Ćirković (1923-2002) iz Aleksandrovca, završio je četiri razreda osnovne škole, četiri razreda trgovačke i kurs ugostiteljstva. Pre rata, radio kao trgovački pomoćnik. Posle rata radio u preduzeću UGOP. Od

1949. radio u NO Kruševac, odakle dolazi u preduzeće „Partizanka“, potom u

„Kruševac promet“. Dugogodišnji je odbornik u naselju Cigan mala u

Kruševcu.

1961-1963. Borivoje Ćirković (1925-1991) iz Kruševca postavljen je za direktora preduzeća „Duvan“ 6. februara 1959. godine. Kasnije radi kao komercijalni direktor. Istaknuti je sportski radnik.

1963-1964. Dragiša Gajić (1922-2002) iz Grada Stalaća je od 1950. sekretar sreza kruševačkog, zatim predsednik NOO Kruševac. Ponovo je biran za predsednika NOO Kruševac 28. juna 1957. godine, ali je kasnije smenjen.

Direktor DOZ-a u Kruševcu je od 1962. godine. Za direktora Štofare

„Branko Krsmanović“ u Paraćinu postavljen je 1964. Godine, a potom je radio kao advokat u Nišu.

1964-1965. Ljuba Jovanović (1921-1975) iz Pasjaka bio je predsednik

Okružnog, Sreskog fiskulturnog odbora, potom je predsednik SOFK-e sreza

Kruševac.

1965-1967. Žarko Žarić (1926-2003) iz Mišljenovca kod Kučeva završio je

Pravni fakultet. Radio je kao istražni sudija, zatim sudija krivičar, ali i kao pomoćnik generalnog direktora kruševačkog Zavoda za socijalno osiguranje. Jedan je od osnivača planinarsko-smučarskog društva „Jastrebac“ iz Kruševca. Bio je predsednik Turističke organizacije Kruševac.

1967-1969. Slobodan Mijušković (1933-2008) iz Kruševca radio je kao profesor fizičkog vaspitanja u Tehničkom centru u Kruševcu, direktor

Doma za učenike „Pane Đukić Limar“ u Kruševcu , sekretar SIZ-a za fizičku kulturu, direktor Sportskog centra, predsednik i direktor FK “Napredak“ iz

Kruševca.

1969-1971. Dragutin Vulić (1923-2006) iz Kruševca kao diplomirani inženjer agronomije bio je direktor Vodne zajednice u Kruševcu, zatim kruševačke filijale osiguravajućeg zavoda „Beograd“ i generalni direktor preduzeća „Rubin“. Bivši je fudbaler sa najdužim stažom u Napretku. Bio je istaknuti sportski radnik.

1971-1973. Ilija Spasić iz Kruševca bio je ekonomista i radio je u preduzeću

„Merima“ u Kruševcu, gde je 1986. Godine bio v.d. generalnog direktora.

Igrao je fudbal, zatim je bio dugogodišnji istaknuti sportski radnik. Bio je član predsedništva Napretka i učestvovao i u drugim sportskim forumima.

Izabran je na drugi dvogodišnji mandat, ali kada je osnovan Međuopštinski

SOFK 1974. godine postavljen je za njegovog predsednika.

1973-1975. Milivoje Sokolović iz Vitanovca završio je Višu ekonomsku školu u Beogradu. Radio je u SO Veliki Kupci, SO Brus, Sindikalnom veću

Kruševac i „Elektroistoku“ Kruševac. Bio je predsednik sindikata

„Elektroprivrede“ Srbije. Igrao je fudbal za FK „Kopaonik“. Osnovao je FK

“Rasina“ iz Vitanovca i bio je predsednik SIZ-a za fizičku kulturu, FSO-a

Kruševac.

1975-1977. Borivoje Stefanović (1931-1997) iz Kruševca završio je srednju tehničku školu hidrograđevinski smer. Postavljen 11. aprila 1963. za direktora preduzeća „Rasina“. Spajanjem „Rasine“ i GP “Jastrebac“ ostao je na mestu rukovodioca OOUR “Pogona za završne radove“, od 1974. godine direktor Stambenog preduzeća u Kruševcu. Bavio se sportom. Bio je golman

Napretka.

1977-1979. Desimir Jeftić rođen je 1936. godine u Kruševcu. Diplomirao je

1962. godine na Mašinskom fakultetu u Beogradu, a 1978. završio je postdiplomske studije na Mašinskom fakultetu, magistrirao i doktorirao tehničke nauke. Bio je profesor Mašinskog fakulteta beogradskog univerziteta, od 1978. do 1981. Bio je postavljen za predsednika RIV Srbije.

Od 1986. god. bio je izvanredni i opunomoćeni ambasador Jugoslavije u

Bukureštu.

1979-1981. Vladimir Lapčević, rođen 1944. godine u Velikoj Vrbnici, u mladim danima bio je aktivni sportista, igrao je rukomet. Potom je radio u je u SUP-u u Kruševcu, bio je načelnik za komunalne, urbanističke i stambene poslove u SO Kruševac, i najzad direktor PIO fonda u Kruševcu. Kao bivši istaknuti sportista, kasnije je pomagao mlade sportiste, bio je predsednik ŽORK „Napredak“.

1981-1983. Ljubomir Aksentijević (1936-2009) iz Bivolja, fudbalsku karijeru počeo je u bivoljskom „Borcu“, potom je igrao za Napredak. Kao odličan fudbaler, igrao je na mestu spojke i bio prvoligaški igrač u beogradskom“

Radničkom“ u veoma jakoj konkurenciji. Kasnije, ponovo dolazi u Napredak gde je završio fudbalsku karijeru. Predavao je fiskulturu, a bio je u jednom periodu i direktor Elektromašinske škole u Kruševcu.

1983-1988. Dragoljub Talević (1936-2014) iz Kruševca, završio je mašinski fakultet i radio je kao inženjer u preduzeću „14 Oktobar. Bio je omladinski rukovodilac i aktivan društveno –politički radnik. Kao takav izabran je za predsednika SOFK-e u Kruševcu. Na čelu SOFK-e bio je nekoliko mandata.

1988-1991. Vladan Petrović (1941-2000) iz Marenova, završio je Mašinski fakultet u Beogradu, potom Fakultet organizacionih nauka u Rijeci. Radio je kao inženjer organizacije rada u HI “Miloje Zakić“. Bio je delegat na rukometnim utakmicama ispred Sportskog društva „Obilićevo“. Bio je istaknuti sportski radnik. Zbog narušenog zdravlja, dao je ostavku na mesto predsednika SOFK-e.

1991-1992. Momčilo Popović (1939-2003) iz Kruševca, profesor fizičkog vaspitanja, predavao je fizičko vaspitanje u OŠ “Nada Popović“ u Kruševcu, potom u OŠ “Vladislav Savić Jan“ u Parunovcu, gde je dvadeset godina bio direktor. Kao predsednik Fonda kulture i fizičke kulture, i kao istaknuti sportski radnik u više navrata je dobijao odlikovanja. Borio se da sport ima svoje mesto u društvu i povodom toga, napisao je mnoge serijale o sportu.

U okviru priprema za realizaciju Zakona o fizičkoj kulturi i Zakona o društvenim delatnostima 1990. godine je u Kraljevu održano savetovanje sekretara i predsednika SOFK-i sa područja kraljevačkog regiona.

Učestvovali su predstavnici opštinskih sportskih asocijacija iz: Kraljeva,

Čačka, Kruševca, Vrnjačke Banje, Lučana, Gornjeg Milanovca i Trstenika.

Nisu se pojavili predstavnici manjih opština, ali i celog sandžačkog područja. Na savetovanju je, između ostalog razjašnjeno da će veće opštine umesto SIZ-ova imati Fond za fizičku kulturu kojim rukovodi Savet fonda sastavljen od predstavnika društveno-političke zajednice (opštine) i saveta organizacija za fizičku kulturu. O sistemu takmičenja u svim sportovima konačnu reč će davati SOFK-a koja je ovlašćena da utvrđuje širi interes. Godine 1990. ukinut je SIZ kulture, fizičke kulture i informisanja Kruševac, a umesto njega osnovan je Fond kulture i fizičke kulture. Za predsednika je izabran Momčilo Popović, direktor OŠ

“Vladislav Savić Jan“ iz Parunovca, dugogodišnji sportski radnik.